Pravoslavna crkva danas obilježava Tominu nedjelju, prvu nedjelju nakon Vaskrsa, posvećenu Svetom apostolu Tomi. Ovaj praznik podsjeća na trenutak kada je apostol, nakon sumnje, dodirom uvjerio u Vaskrsenje Hristovo i svoje nevjerje zamijenio čvrstom vjerom. Upravo kroz njegovu sumnju, hrišćanstvo je dobilo snažnu potvrdu jednog od svojih najvećih čuda – Vaskrsenja.
Najvažnije činjenice
- Tomine nedjelja je prva nedjelja poslije Vaskrsa
- Posvećena je Svetom apostolu Tomi
- Danas se završava Svijetla (Bijela) nedjelja
- Praznik je u narodu poznat i kao „Mali Vaskrs“
- Od danas se ponovo služe molitve za upokojene
- Sutra je Pobusani ponedjeljak, kada se izlazi na groblja i služe parastosi
- Simbolika Tomine nedjelje
Završetak Svijetle nedjelje
Tomina nedjelja označava kraj Svijetle nedjelje – prvih sedam dana nakon Vaskrsa, koji imaju posebno mjesto u narodnom i crkvenom predanju. Ova nedjelja poznata je i kao Svijetla, Bijela ili Vodena nedjelja.
U narodu se današnji dan naziva i „Mali Vaskrs“, a vjernici se i dalje pozdravljaju tradicionalnim pozdravom: „Hristos vaskrse“.
Život i misija Svetog apostola Tome
Sveti apostol Toma rođen je u Galileji i bio je jedan od dvanaest Hristovih učenika. Poznat kao „Nevjerni Toma“, nije odmah povjerovao u Vaskrsenje, ali je nakon ličnog uvjerenja postao jedan od najrevnosnijih propovjednika hrišćanstva.
Propovijedao je u Persiji i Indiji, a svoju vjeru potvrdio je mučeničkom smrću.
Narodna vjerovanja i običaji
Prema narodnom vjerovanju, tokom Svijetle nedjelje „vrata raja su otvorena“, pa se smatra da duše preminulih tada odlaze pravo u raj.
Od Tomine nedjelje ponovo počinje čitanje molitava za umrle, koje su bile prekinute od Lazareve subote. Već sutra, na Pobusani ponedjeljak, služiće se parastosi na grobljima.
U narodu postoji i izreka: „Sveti Toma, sjedi doma“, pa se vjeruje da danas ne treba putovati niti započinjati veće poslove.
Ova nedjelja naziva se i „vodena“, jer se smatra da voda ima posebnu moć. Mladići i djevojke izlaze na rijeke i potoke, prskaju se vodom i bacaju cvjetne vijence, kako bi prizvali sreću i blagostanje.
U nekim krajevima čuvaju se crvena vaskršnja jaja do danas, kada se daju djeci da se kucaju. Jaja simbolizuju život, zdravlje i obnavljanje. U nekim krajevima danas se kuvaju jaja.
Takođe, običaj je da se dio jaja odnese na groblja, kako bi se i pokojnici „obradovali“ Hristovom Vaskrsenju.
Glas Srpske
