Prvomajske praznike mnogi sugrađani proveli su u prirodi uz porodicu i prijatelje, ali boravak na otvorenom nerijetko pokvari prisustvo krpelja koji mogu biti prenosioci bolesti.

Tako je Banjalučanin Dragan K. na svojoj vikendici, koja se nalazi nedaleko od šume, nakon što je roštiljao sa prijateljima primijetio da ga je ugrizao krpelj.

- Nisam ni shvatio da me ugrizao krpelj, sve dok me nije zasvrbjela noga. To je već treći put da sam se susreo sa ovim problemom, ali srećom nisam nikada imao ozbiljnijih posljedica - rekao je Dragan K.

Dodao je da je prvi put nestručno pokušao da izvadi krpelja sam pa je dio ostao u tijelu i poslije toga je morao potražiti stručnu pomoć u službi Hitne pomoći. Od tada, kako kaže, savjetuje sve da ne vade sami krpelje ukoliko se nikada nisu susreli sa tim.

Iz Doma zdravlja Banjaluka navode da su tokom ovog proljeća imali sporadičnih slučajeva pacijenata sa ujedima krpelja i da se sezona većeg broja pacijenata očekuje u narednom periodu.

- Dolaskom toplijih mjeseci veliki broj ljudi provodi veći dio vremena na otvorenom, u prirodi. Svaki boravak u šumi, posebno među niskim rastinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima - naveli su ljekari.

Prema njihovim riječima, svaki kontakt sa krpeljom ne dovodi uvijek do prenosa zaraznih bolesti.

- Veći broj krpelja se uopšte ne ugnijezdi u kožu i spadne sa tijela, neki satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mjesto gdje se prihvate. Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom unesu u kožu - pojasnili su iz Doma zdravlja.

Dodali su da manji broj ugriza krpelja rezultuje prenosom nekih mikroorganizama što dovodi do infekcije ugriženog čovjeka te pojave simptoma bolesti, najčešće sedmicu do dvije nakon ugriza krpelja.

- Međutim, ako se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti poput temperature, bolova u mišićima i zglobovima, opšte slabosti ili glavobolje, mučnine, povraćanja te pojave kožnih promjena, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć - poručili su iz Doma zdravlja.

Većina bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja, kako navode, može se spriječiti pravovremenim, ispravnim uklanjanjem sa tijela.

- Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica. Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje, a ugrizom mogu prenijeti na čovjeka nekoliko bolesti poput Lajmske bolesti, tularemije i slično - istakli su.

S ciljem prevencije, savjetuju ljekari, potrebno je izbjegavati područja bogatih krpeljima, zaštitu tijela odjećom dugih rukava i nogavica.

- Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obavezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo, a preporučuje se i vakcinacija za prevenciju krpeljnog meningoencefalitisa za osobe koje su češće izložene ugrizu krpelja - naveli su iz Doma zdravlja.

Uklanjanje

Iz Doma zdravlja navode da se krpelj može ukloniti sa kože pažljivim izvlačenjem uz pomoć pincete, kojom se uhvati za gornji dio trupa što bliže koži i lagano izvuče.

- Ako ste spretni i imate dobar vid, to možete napraviti i sami. Ukoliko vas je strah ili se ne smatrate dovoljno spretnim za taj zahvat, obratite se ljekaru. Može se dogoditi da dio krpelja pukne ili ostane u koži, ali najvažnije je ukloniti trup i spriječiti da krpelj duže bude u koži. Ostaci glavice ili krila se mogu ukloniti kasnije - pojasnili su iz ove ustanove.

Prema njihovim riječima, manja je šansa da se zarazi i oboli ukoliko se krpelj ukloni sa tijela u roku od 24 časa.

Glas Srpske