U Bosni i Hercegovini su u 2025. godini izdate ukupno 6.702 radne dozvole stranim državljanima, a najviše dozvola je izdato radnicima iz Indije, Nepala i Turske, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Poslodavci ističu da im je trenutno potrebna strana radna snaga kako bi održali konkurentnost, ali isto tako smatraju da uvoz radnika nije trajno rješenje.
U Agenciji za rad i zapošljavanje za CAPITAL su istakli da su na nivou BiH ukupno izdate 4.584 nove radne dozvole, produženo je njih 2.118, a poništeno 800 dozvola.
Najviše stranih radnika angažovano u građevinarstvu
– Na nivou BiH najviše radnih dozvola je izdato u građevinarstvu i to 1.672 dozvole, u prerađivačkoj industriji 1.170, za ostale uslužne djelatnosti 697, a za trgovinu 675 dozvola – kažu u Agenciji, te dodaju da je za hotelijerstvo i ugostiteljstvo izdato 588 dozvola, a za umjetnost, zabavu i rekreaciju 585.
Naglasili su da je najviše dozvola, kada su u pitanju strani državljani, izdato državljanima Indije i to čak 933 dozvole, dok je na drugom mjestu Nepal sa 831 dozvolom.
Državljanima Turske su izdate 784 dozvole, državljanima Srbije 663, Bangladeša 639 i Kine 461 dozvola.
Kvota za Srpsku skoro u potpunosti ispunjena
Navode da je za Republiku Srpsku izdato 2.789 radnih dozvola od kojih 1.941 za novo zapošljavanje i 848 produženih dozvola.
– Popunjenost kvote i za novo zapošljavanje i za produžene dozvole iznosi 99 odsto – kažu u Agenciji.
Kada je u pitanju Federacija BiH izdato je 3.588 radnih dozvola od kojih 2.437 za novo zapošljavanje i 1.151 produžena dozvola.
– Popunjenost kvote u Federaciji BiH iznosi 52 odsto, od čega je popunjenost kvote za novo zapošljavanje 74 odsto, a 27 odsto za produžene radne dozvole – pojasnili su u Agenciji.
Najmanju potražnju za stranim radnicima ima Brčko distrikt BiH gdje je izdato 325 radnih dozvola od kojih 206 za novo zapošljavanje i 119 produženih dozvola.
Popunjenost kvote u Brčko distriktu iznosi 20 odsto.
Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže da poslodavci u RS imaju potrebu za stranom radnom snagom.
– Poslodavci imaju potrebu za stranom radnom snagom i ti radnici ispune njihova očekivanja i odrade to za šta su plaćeni – kazao je Trivić.
Dodaje da su strani radnici plaćeni u istom iznosu kao i domaći za određen posao.
Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić kaže da strani radnici uglavnom rade prekovremeno i rade više, te na taj način dobiju te dodatne sate.
– Ne mislimo da je to neko konačno rješenje problema nedostatka radne snage u BiH jer vi faktički u isto vrijeme imate prijavljene na birou kao nezaposlene i nedostatak radne snage zato što nisu adekvatna zanimanja ili nisu ljudi koji su raspoloženi za te vrste poslova ili čak oni koji se samo drže na biroima za zapošljavanje, a rade u sivoj zoni – istakao je Jašarspahić.
Smatra da je konačno rješenje praviti sistem da bude prihvatljivo i poželjno razvijati neke svoje vještine u zanatima, srednje stručne spreme i postati tražena roba na tržištu.
– Svako znanje i svaka usluga se trebaju posmatrati kao roba jer svaki zanat koji imate u rukama je roba i ona treba da bude poželjna na tržištu. Onog momenta kada mladi u BiH shvate da mogu kroz takva zvanja vrlo dobro da organizuju svoj život, da mogu da imaju kvalitetan život sa vikendima, godišnjim odmorima, uštedama, investicijama, onda će biti riješen problem – navodi Jašarspahić.
Naglašava da je suština da se poslovni ambijent u BiH napravi takav da što više ljudi ovdje ostane.
Napomenuo je da poslodavci najviše radne snage uvoze za potrebe građevinarstva, hotelijerstva, kao i uslužnih djelatnosti.
– Te kvote koje su odobrene se nekad povećavaju, ali se generalno prati njihova ispunjenost u skladu sa potrebama tržišta – zaključio je Jašarspahić.
CAPITAL.ba
