Sve praznijim i lakšim kesama, a istovremeno skupljim i težim računima, građani Republike Srpske svjedoče mjesecima.

Cijene i dalje rastu, a kako kažu iz udruženja potrošača, političari se ne trude da poboljšaju životni standard građana.

Tako su u junu, u odnosu na januar ove godine, građani skuplje plaćali brojne artikle. Neki od njih su riža, pšenično bijelo brašno, bijeli hljeb, tjestenina, junetina sa kostima, teletina bez kosti, svinjetina bez kosti, pileći fileti, salama, svježa pastrmka, margarin, ulje, banane, jabuke, grah, luk, mrkva, krompir, šećer, džem, med, čokolada, so, kafa, sok i rakija, pišu Nezavisne novine.

Veće cijene zabilježili su i drugi brojni proizvodi, ali i usluge, međutim, ovog puta akcenat je na najvažnijem – hrani.

S druge strane, postoje i artikli koji su u junu imali nižu cijenu nego u januaru, a to su polubijeli hljeb, mlijeko, jaja, maslac, orasi, kupus, krastavac, paradajz, paprika i pivo.

Pokazuju sve to podaci Republičkog zavoda za statistiku, koji svakog mjeseca objavljuje listu prosječnih potrošačkih cijena u Republici Srpskoj.

Za razliku od januara, kada je u Republici Srpskoj, ali i zemljama okruženja, organizovan bojkot trgovina zbog visokih cijena, u junu tišina. Niko ne bojkotuje, a građani kažu da su visoke cijene postale novo normalno.

“Navikne se čovjek. Nije lako, ali nemamo ni nekog izbora. Kupovati se mora, jer se živjeti mora. Sve je skupo. I dok raste cijena, smanjuje se gramaža. Ali, manje i kupujem, iskrena da budem”, kaže jedna Banjalučanka.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da pokušaji nadležnog ministarstva na polju ublažavanja krize zbog poskupljenja nisu dali veliki efekat.

“Očigledno je da je sva roba koja je na našem tržištu pri svakoj novoj nabavci skuplja. Jednostavno mislim da je više preapsurdno pričati na tu temu. Osnovne životne namirnice su zaista poskupjele, a to se najviše odrazi na one najsiromašnije građane. Svi penzioneri su dovedeni u jednu nezavidnu situaciju, kao i svi ljudi koji primaju minimalac”, kaže Marićeva.

Kako dodaje, politika se bavi drugim stvarima i niko se ne trudi da poboljša životni standard građana.

Da se institucionalno ne radi ništa na pitanju visokih cijena, smatra i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, koja ističe da trenutno stanje šalje poruku kao da niko nije odgovoran za cijene.

“Zaista se ništa ne radi institucionalno. Nemamo nijedan pravilnik, nijednu zaštitu. Ovo sve je na bazi dobrovoljnosti i društvene odgovornosti. Jedino udruženja za zaštitu potrošača pokušavaju da pomognu građanima, pa traže po prodavnicama gdje je šta jeftinije. Ali ono što ja očekujem da bi moglo da se desi negdje do oktobra, jeste da pokrenemo inicijative kod Ministarstva trgovine da se ipak ograniče marže”, kaže Šešlija.

Komentarišući najavljenu aplikaciju za praćenje i poređenje cijena u Republici Srpskoj, Šešlija ističe da je mjera odlična, ali da je pitanje da li postoje kapaciteti da se to uspješno realizuje.

Podsjećamo, početkom ovog mjeseca Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, najavio je da će Ministarstvo i “Službeni glasnik” izraditi aplikaciju koja će građanima Srpske omogućiti uvid u cijene robe široke potrošnje, a aplikacija bi trebalo da bude dostupna od početka sljedeće godine.

Nezavisne