Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), opterećena izgubljenim arbitražnim sporovima, dugovima i velikim proizvodnim gubicima, sad je pod novim pritiskom vrha vlasti da iz poslovanja izbaci njemački poslovni sistem „SAP“ u koji je uloženo više od 40 miliona maraka, saznaje portal CAPITAL.

„SAP“ je u upotrebu uveden 2015. godine i sve dok je kompanija „Prointer“ po osnovu tog partnerstva uzimala milione maraka nije bilo nikakvih problema.

Međutim, kada je njemačka kompanija 2023. godine „Prointeru“ otkazala saradnju, o čemu je CAPITAL prvi pisao, stvari su počele da se mijenjaju.

Naime, ERS je u svom planu javnih nabavki za ovu godinu naveo da planira kupovinu softverskog sistema za podršku poslovnim procesima. To je bilo iznenađenje s obzirom da već ima duboko integrisan svjetski poznati softverski sistem SAP u koji je do sada ERS uložila više od 40 miliona KM.

Uprava ERS-a je pod pritiskom da napusti nešto što je provjereno i upusti se u rizičan posao saradnje sa domaćim firmama i njihovim softverskim „rješenjima“.

Prema saznanjima CAPITAL-a, najveće šanse za ovaj posao ima banjalučka kompanija „Dwelt“.

Riječ je o firmi koju je osnovao Stefan Krneta, zet Ranka Škrbića, dekana Medicinskog fakulteta u Banjaluci i bivšeg ministra zdravlja.

On je pretprošle godine većinski udio u „Dweltu“ prodao poljskoj „ASSE“ grupi, ali je ostao na direktorskoj poziciji.

Krneta je u ERS-u prije nekoliko godina prodao svoju softversku platformu za podršku snabdijevanju električnom energijom po osnovu koje je dobio 12,3 miliona maraka.

Kako je polagao autorska prava na izvorni softverski kod, ugovor je obnovljen prošle godine, a po tom osnovu mu je pripalo novih 12,5 miliona maraka.

Saradnja će, prema našim saznanjima sada biti proširena.

Prema nezvaničnim informacijama ERS je na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem donio odluku da se iz poslovanja isključi „SAP“, a da se kupi softversko rješenje koje je napravio „Dwelt“.

Skup i rizičan potez za cijeli holding

Dobro informisan izvor CAPITAL-a kaže kako je ova odluka došla iz vrha vlasti Republike Srpske i da je Petrović morao da pristane bez obzira na upozorenja koje su sve moguće poslovne posljedice i hroničan nedostatak finansija.

U „Dweltu“ na naša pitanja, kažu da su informaciju o novom softveru dobili upravo od našeg portala, te da sa ERS-om nisu ništa dogovarali po ovom pitanju.

„Informaciju o, za nas još uvijek navodnom, planu da Elektroprivreda Republike Srpske planira nabavku softvera čija se vrijednost, kako navodite, procjenjuje na 26 miliona maraka, saznali smo iz vašeg medija. Trenutno nemamo saznanja o postojanju takvog projekta ili plana ERS-a, shodno čemu nismo niti mogli voditi zvanične razgovore na tu temu“, navodi se u njihovom odgovoru.

Sličan upit smo poslali i ERS-u, ali do objave ovog teksta, odgovor nije stigao.

Inače, kako saznajemo, strateško opredjeljenje vlasti u Srpskoj je da se SAP izbaci iz javnih preduzeća i ustanova. Nakon ERS-a on bi mogao biti zamijenjen i u „Šumama Srpske“, „Poreskoj upravi“ i drugima.

Pored odricanja ogromnih sredstava uloženih u SAP i novih izdataka koji se mogu mjeriti desetinama miliona maraka za nabavku softvera ovo je i izuzetno rizičan potez. Programi poput SAP-a razvijaju se decenijama i na njima radi armija programera. Prelazak na domaće rješenje koje nije ispitano može da ugrozi brojne poslovne procese, od isplate plata, prodaje, proizvodnje, do logistike i automatizacije.

Dobar primjer je obična aplikacija za praćenje cijena goriva za čiju je izradu Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske platilo Prointeru nevjerovatnih pola miliona maraka, prestala je da radi i više se ne može naći ni na Google prodavnici.

Šta je SAP?

Poslovni sistem SAP (Systems, Applications, and Products in Data Processing) je jedna od najpoznatijih platformi za upravljanje poslovnim procesima u kompanijama. To je široko korišten softverski paket koji omogućava integraciju i automatizaciju različitih poslovnih funkcija, poput finansija, ljudskih resursa, prodaje, nabavke, proizvodnje i logistike. SAP pomaže kompanijama da efikasnije upravljaju podacima, donose informisane odluke i poboljšaju ukupnu produktivnost.

CAPITAL.ba