Međunarodna fondacija za izborne sisteme (IFES), zbog koje je srpski član predsjedništva BiH inicirao pokretanje vitalnog nacionalnog interesa u RS i ponovo prijeti da nastupi politička kriza u BiH i poremete se odnosi u njenom kolektivnom predsjedništvu, u Republici Srpskoj prisutna je od 1998. godine, podaci su u posjedu našeg portala.

Prema tim dokumentima, IFES je sa radom započeo u junu te godine, dakle njegovo prisustvo se poklapa sa dolaskom na vlast upravo Milorada Dodika, koji je, kao što je poznato, u januaru 1998. godine preuzeo premijersku funkciju u RS. Sada, 22 godine poslije, on je osporio donošenje Prijedloga odluke o davanju odobrenja za zaključivanje Memoranduma o razumijevanju između Centralne izborne komsije BiH i Međunarodne fondacije za izborne sisteme, donijetu na predsjedništvu glasovima druga dva člana.

Međutim, ipak ne može se dovesti u kontekst Dodikovo ćutanje za uključivanje stranaca u izborni sistem u BiH iste godine kada je postao premijer i sadašnje protivljenje nakon više od dvije decenije.

„Prije nego što je otvorena prva kancelarija u Doboju, IFES je gotovo godinu dana bio prisutan u Federaciji BiH, odnosno imao je kancelariju u Zenici. U RS su imali otvorene kancelarije i angažovano lokalno osoblje kasnije još u Bijeljeni i Višegradu, a u FBiH u Bihaću i Livnu, projekat koji smo zvanično sprovdili bio je “Projekat građanske edukacije”, otkriva za naš portal jedan od angažovanih od strane te međunarodne organizacije, koji želi ostati anoniman.

IFES je imao svoje osoblje koje je direktno nadgledalo Opšte izbore 12. i 13. septembra te godine, a kasnije i lokalne 2000. godine. Za četiri godine direktnog prisustva u BiH, angažovani su pravnici, inženjeri, novinari i drugi profili “trenera”, kakvo zvanje i ulogu su imali, a osim njih u kancelarijama je bilo i tehničko osoblje sa šefom iz SAD-a.

Osim na izborima, radili su i tzv. organizovanje u zajednici, na radionicama su građanima pomagali da zajedničkim djelovanjem utiču na svoje vlasti da im pomognu u rješavanju komunalnih, infrastrukturnih i drugih problema prisutnih u poslijeratnoj obnovi BiH.

„Mi smo prvi u BiH uveli drvene čekiće za predsjedavajuće u lokalnnim, kantonalnim i entitetskim skupštinama i Parlamentu BiH. Sa julom 2001. godine je IFES završio svoju misiju u BiH i preselio se na Kosovo, nakon smirivanja situacije sa bombardovanjem Srbije. Kasnije čujemo da su šefovi boravili i u nekim azijskim i afričkim zemljama“, otkriva nam naš izvor.

Naš portal doznaje da je još za vrijeme direktnog prisustva osoblja u BiH započeta saradnja sa CIK, da IFES niz godina pomaže rad Udruženja izbornih zvaničnika BiH, čiji predsjednik je dugo bila doskorašnja predsjedavajuća CIK-a i njen sadašnji aktuelni član Irena Hadžiabdić.

Sve vrijeme direktnog i kasnije “pasivnog” prisustva ove međunarodne organizacije sa sjedištem u Vašingtonu, svoje aktivnosti koordinisao je sa drugim značajnim međunarodnim organizacijama, prije svega sa OSCE i USAID, koji je i finansirao dio njegovih aktivnosti.

Kada je riječ o reakcijama na Dodikovo protivljenje da se IFES ponovo angažuje direktno u izborima u BiH, očekivana je bila podrška SNSD-a i njegovih koalicionih partnera, što je i demonstrirano na posebnoj sjednici NS RS.

Nasuprot tome, sporazum sa CIK-om podržavaju, takođe očekivano, SDS i PDP, a o razlozima Dodikovog protivljenja direktan je bio predsjednik Glavnog odbora SDS-a Milan Miličević i prije odžavanja sjednice NS RS.

„Iz iskustva u dosadašnjem izbornom procesu, a posebno sa referendumom o opozivu načelnika opštine Teslić 3. marta prošle godine, potpuno je jasno da se SNSD služi manipulacijama i zloupotrebom izbornog procesa, te otvorenom izbornom krađom, te je za očekivati da se nastavi time baviti i u ovom izbornom ciklusu“, kazao je Miličević.

PISMO

Dodik je uputio pismo svim parlamentarnim strankama u RS, povodom najave da će pokrenuti zaštitu vitalnog interesa u vezi potpisivanja memoranduma između CIK i IFES.

„Smatram da postoji opasnost od direktnog miješanja u izborni proces, te da je opasno bilo čije uplitanje u poslove vezane za sajber sigurnosti, te miješanje u direktne nadležnosti BiH da samostalno sprovodi izborni proces. Zbog toga sam na sjednici glasao protiv, dok su druga dva člana podržala sklapanje takvog ugovora“, naveo je Dodik u dopisu.

Ljubinko ĐURIĆ