Bijela roda je rijetka i zaštićena vrsta ptice kod nas. Naseljava nizije i vlažne terene, a gnijezdo u Boljaniću jedino je na području Doboja.

"Svakog proljeća mi njih čekamo ovdje, gledamo i neko od ovih komšija kaže da ih je vidio, da su stigle. Ljudi dolaze, dolaze djeca, mole da im javimo kad stignu", kaže mještanin Pero Ljubičić.

Sada, kažu, kada je izmješteno, rode mogu i da porane i vrate se u siguran dom.

“Bijela roda je rasprostranjena u ravničarskim krajevima, oko poplavnih zona rijeka, većinom u Posavini, i stotinama godina živi u blizini ljudskih naselja. Najveći broj rodinih gnijezda kod nas je na električnim stubovima, zatim na dimnjacima i krovovima, a najmanje na drveću. Pored isušivanja vlažnih terena u Posavini, problem za opstanak bijele rode upravo je protivzakonito rušenje gnijezda i propadanje legla”, rekao je Sjeničić i dodao da od 2005. godine evidenciju gnijezda vodi udruženje „Naše ptice“ iz Sarajeva. 

Dodaje da je bijela roda dobro poznata i harizmatična vrsta, a zbog ishrane ima važnu funkciju u ekosistemu. Iako je česta, postala je ugrožena isušivanjem vlažnih terena, trovanjem, uništavanjem gnijezda, pa je život svake jedinke vrlo važan za opstanak vrste i očuvanje ravnoteže u prirodi. Većinom iz tih razloga, ova vrsta je zaštićena, a njena zaštita regulisana Zakonom o zaštiti prirode i Zakonima o lovstvu i u RS i u FBiH.

„S ozbirom na to da je početkom aprila sezona polaganja jaja ove vrste, neophodno je da gnijezdo od uznemiravanja i urušavanja bude obezbijeđeno na vrijeme, što je najpraktičnije izvesti zimi postavljanjem vještačke metalne platforme nosača na gornji dio električnih stubova. Oni su tako konstruisani da se gnijezdo rode izdigne iznad vrha stuba na platformu, te se tako nalazi na pola metra od niskonaponskih vodova čime se sprječavaju urušavanje materijala gnijezda i prespajanja žica građom gnijezda, koje može biti nekoliko stotina kilograma, a vremenom i do 800 kilograma, što može dovesti do havarije u elektro-energetskom sistemu“ pojašnjava Jovica Sjeničić iz DIZB-a.

Saradnja

„Postoje brojni pozitivni primjeri saradnje stručnih udruženja koja se bave zaštitom prirode i elektroprivrednih preduzeća („HEP“ u Hrvatskoj, JP „Elektrovojvodina“ u Srbiji itd.), a skoro smo sličnu akcijju preduzeli u Bijeljini sa preduzećem ZEDP "Elektro-Bijeljina" a.d. Bijeljina u selu Batković. O ovim aktivnostima obaviješten je i Zavod za zaštitu kulturno-istrorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske koji je stručnim mišljenjem podržao ove aktivnosti“ dodao je Slaviša Stjepanović, kustos-biolog iz Muzeja Doboj, takođe član DIZB-a.

RTRS