Članstvo u NATO-u poguralo turizam u Crnoj Gori

Od kada je prije pet godina Crna Gora ušla u NATO, upliv stranih investicija u ovu državu već u prvoj godini povećao se za oko 30 odsto i to u različite oblasti u privredi, a najviše među njima sleglo se u turizam.

Ovo je za portal CAPITAL ispričao crnogorski ekonomski analitičar i vlasnik kompanije “Inteligencija” Mirza Mulešković koji kaže da je članstvo u Sjevernoatlantskom savezu raširilo po drugim zemljama informaciju o Crnoj Gori kao bezbjednoj državi, čime je ona dospjela u fokus investitora, ali i turista koji biraju da svoj novac troše u sigurnim državama.

- Pristupanje NATO-u bio najznačajniji događaj u Crnoj Gori od kada je 2006. godine obnovila svoju nezavisnost. Sa članstvom u NATO-u i sa pregovorima za članstvo u EU, Crna Gora i danas pokazuje da je na putu stabilnosti i tako šalje poruku drugim zemljama, ali i potencijalnim investitorima da se ovdje radi o jednoj stabilnoj, građanskoj i bezbjednoj zemlji - priča Mulešković.

CAPITAL: Kakve prednosti je dobila Crna Gora ulaskom u ovu alijansu?

MULEŠKOVIĆ: Prva stvar koju treba napomenuti je da sve zemlje članice NATO saveza upravo šalju tu poruku, da su bezbjedne za ulaganje. Zato postaju konkurentnije u odnosu na ostale zemlje koje nisu ušle u ovu alijansu. Ako bi gledali pozitivne strane, već prve godine priliv direktnih stranih investicija iz zemalja koje su članice NATO-a u Crnoj Gori su porasle za oko 30 odsto. Ovo je jasan znak da članstvo u NATO jeste donijelo veliku ekonomsku korist za Crnu Goru. Došle su nam nove investicije koje su za našu malu ekonomiju veoma bitne.

Članstvo donosi dodatnu sigurnost svakoj državi u tom institucionalnom smislu, jer postoje jasna pravila koja se moraju poštovati. To je veoma dobro za naše zemlje, posebno zato što smo skloni institucionalnim krizama da se tako nekako ustabile i svoje politike kreiraju u skladu sa pravilima saveza. Ne treba bježati niti možemo ići sami, već trebamo pronalaziti modalitete koji mogu doprinijeti razvoju kako demokratije, tako i svega drugog u jednoj državi.

CAPITAL: U kojoj privrednoj oblasti su te investicije najvidljivije?

MULEŠKOVIĆ: Naša ekonomija ni prije članstva nije bila nešto razvijena, ali smo nakon pristupanja privukli konkretnije, stabilnije i pouzdanije investitore. U tom dijelu možemo reći da je Crna Gora imala ogromne ekonomske benefite, a posebno u oblasti oblasti turizma. Što se tiče političkog aspekta, jasno je da zemlja ne može postati članica sve dok ne ispuni određene kriterijume. Kada se to dogodi, onda je to znak da je država pravno stabilna, da je dobro uređena i da tu imamo dobru vladavinu prava, što je opet pozitivan impuls i znak za strane investitore.

CAPITAL: Kako je vojna alijansa uticala na turizam?

MULEŠKOVIĆ: Koliko god nama to nije bilo očigledno da će se desiti, ali turisti koji su pažljiviji u odabiru destinacija, birali su Crnu Goru po prvi put jer su dobili signal da se radi o jednoj stabilnoj zemlji. Priliv turista iz zemalja članica NATO-a se povećao u posljednjih pet godina, ali moramo reći i da je taj rast malo pokvarila pandemija korona virusa 2020. godine. Sada se vraćamo u normalu, ali nam ipak globalna dešavanja ne idu na ruku i ponovo ulazimo u taj začarani krug dok se ne stabilizuje kompletna situacija. Tek tada ćemo osjetiti sve benefite ulaska u NATO.

CAPITAL: Šta je Crna Gora morala da mijenja?

MULEŠKOVIĆ: Svi izvještaji u posljednjih pet godina su pokazivali da smo uradili dosta toga po pitanju reformi, ali i prije toga, u kompletnom procesu pristupanja NATO-u i Evropskoj uniji. Promijenili smo kompletnu legislativu i mnoge druge stvari kako bi napravili ambijent atraktivan za strane investitore. Nakon toga su stigle investicije, uglavnom u privredu.

CAPITAL: Da li Crna Gora nešto proizvodi za NATO?

MULEŠKOVIĆ: Industrija u Crnoj Gori nije dovoljno razvijena, pa te investicije nisu baš išle u ovom smjeru. Investicije su uglavnom bile u oblasti turizma. Crna Gora se opredijelila na početku za taj pravac. Mislim da će se u budućnosti naša ekonomija daleko više diverzifikovati i da će se tada više ulagati u industriju. Lično sam jedan od onih ekonomista koji se zalažu za snažan razvoj industrije bez koje nema dobre ekonomije. U narednom periodu moramo raditi daleko više na razvoju industrije.

CAPITAL: Da li nas NATO toliko želi u svojim redovima i želi?

MULEŠKOVIĆ: Pod znakom pitanja je da li oni žele nas ili mi želimo kod njih. Mi vidimo tu bezbjednost i inicijalni oslonac za naš suverenitet i bezbjednost na ovim područjima koja jesu kakva jesu i imamo takvu istoriju, pa samim tim od ovakve alijanse očekujete da u vašim zemljama zavlada demokratija i da imate mir i bezbjednost, što je cilj svima nama. Odatle proizilazi da želimo stabilnu ekonomiju i razvoj. I NATO savez definitivno ima potrebu da se širi, posebno na ove zemlje, posebno jer kroz povećanje broja članica, povećava se i snaga saveza i njena sposobnost pružanja bezbjednosti na međunarodnom nivou. To je obostrani interes i nadam se da će sve zemlje regiona ući u savez kako bi se stavila tačka na sve prepreke na sve probleme koje imamo u regionu, te da ćemo se okrenuti ekonomskom prosperitetu.

CAPITAL: Kakve su nam šanse da se nađemo u nekom međunarodnom tenderu za neki posao sa NATO-om, ovako mali i sa slabo razvijenim industrijama?

MULEŠKOVIĆ: Iste kao i u Evropskoj uniji. Možda ne možemo u ovom trenutku, ni BiH ni CG, kao ni ostale zemlje regiona, da očekujemo da idemo samostalno na međunarodne tendere. Nemamo kapaciteta da ispunimo sve uslove tendera, li je dobro da se nađe niša, koja za naše uslove predstavlja velike poslove. Uvijek preporučujem da se to tako radi. Potrebno je uraditi detaljnu analizu šta tačno treba da se uradi za NATO a šta za EU i šta je to što možemo da uradimo za nas. To bi dodatno ojačalo kapacitete naših privrednika da učestvuju u ovim tenderima. Ako bi tako djelovali, mogli bi biti veoma konkurentni. Kada se krene u proces, onda se stvaraju partnerstva sa svim zemljama članicama i zajedno se učestvuje. Zato ja tu vidim ogromnu šansu i za kompanije iz BiH i iz CG i trebalo bi učiniti sve da bi se naši privrednici pripremili za ovaj korak.

CAPITAL: Postoje li neke negativne posljedice koje vidite?

MULEŠKOVIĆ: Generalno ne. Ne vidim negativne posljedice što se tiče članstva Crne Gore. Jedina stvar za koju možemo da kažemo da je negativna, bila je politički pritisak država koje nisu članice NATO-a. U tom dijelu posebno mislim na Rusiju i donekle na Srbiju. Bilo je kritika od strane političkih partija koje su u Crnoj Gori orjentisane i podržavaju rusku i srpsku politiku. Iz moje perspektive ni to nije ugrozilo ni narušilo međusobne odnose ovih država i naroda, niti se nakon toga desilo bilo šta negativno, pa ni tu ne vidim neki problem.

CAPITAL: Kada govorimo o BiH, kako vi vidite njen položaj u odnosu na NATO i članstvo?

MULEŠKOVIĆ: Što se tiče BiH, mislim da treba da ide u tom pravcu jer će tako poslati signal da je uređena država, pokazati da može primiti nove strane investicije neophodne za dalji razvoj. Uporedite ekonomije Bosne i Hercegovine i Crne Gore. I jedna i druga su nedovoljno razvijene i one zavise značajno od direktnih stranih investicija. Bez toga i bez političkog uređenja države i jasne orijentacije, bez puta u NATO i Evropsku uniju, ja ne vidim prosperitet nijedne države na Balkanu. Ako govorimo o BiH, vjerujem da će taj put u NATO i članstvo u EU pomoći da se ovo društvo daleko brže reformiše.

CAPITAL.ba